|
ŠIFRA : DR. FEELGOOD DOBRO SE OSJEĆAM Moje ime je Eduard Spitznagel. Poznanici me zovu Edo, a prijatelji Spitz. Imam 22 godine i radim već dvije godine na blagajni prodavaone velikog trgovačkog lanca. Kad stojim za kasom, isključim se potpuno i mogu razmišljati o čemu me volja. Najćešće ne razmišljam niočemu. Uživam u zadivljujućoj melodiji koju proizvodi kasa. U kombinaciji sa jakom fluorescentnom rasvjetom i odbljeskom bijelih pločica, ritam kase izaziva stanje ugode u mom mozgu i ja jednostavno lebdim. Moram se pridržavati za blagajnu da ne poletim, dok kolone kupaca prolaze pored mene, plaćaju račune, pokušavaju zapodjenuti razgovor ili me samo pozdravljaju. Odlučio sam se na plastičnu operaciju ustiju, ali ste se prevarili ako mislite da sam si dao napuhati usnice. Samo su mi zategnuli lijevi kut ustiju, pa tako izgleda kao da se uvijek smješkam. Onako, kako je to lijepo znao naš pokojni predsjednik. Ja sam momak sa vječnim osmijehom na licu. Malo me zateže kad jedem, ali nema veze. Najvažnije je da me ništa ne ometa u meditaciji. Javljam sa dobrovoljno za rad vikendom i blagdanima. Zato me svi vole u firmi. Kad manjka netko za dežurstvo, tu sam. Ako nesretnim slučajem ne dobijem dežurstvo koju nedjelju ili za neki praznik, tada tih dana šetam gradom i pokušavam pronaći pokoji dobro osvijetljeni dućan u čiji izlog se mogu zabuljiti. To me smiruje i ako trgovina ima odgovarajuću rasvjetu i odbljesak, blenem tako satima i zamišljam da sam na svom radnom mjestu. Fali mi jedino zvuk kase, ali dobro je što nema mušterija da me gnjave. Oni uvijek gnjave. Htjeli bi da im svaki put zaželim dobar dan. Ko' su oni meni da im ja želim dobar dan? Drugi bi pričali o vremenu, cijenama, koječemu. Moja energija je predragocjena da bi je olako rasipao. Dolazi mi neki manijak i očekuje da mu svaki put pročitam cifru sa displeja, pa onda bulji u mene po nekoliko minuta. Mislim, čovječe, imaš oči i pismen si. Lijepo piše brojka, izvoli platiti, i bajgi, mislim ja. Ali ne. Bulji on tako dugo dok mu ne izgovorim sumu koju je dužan platiti. To me izluđuje i izbacuje iz takta, ali mu se ne usuđujem prigovoriti. Tip je grdosija od dva metra i svojih sto dvadeset kilograma.. Mogao bih ga jedino streljati. Za to sam se pobrinuo. Nabavio sam pištolj i dobio oružni list.U oružnom listu lijepo piše razlog nošenja oružja: blagajnik na kasi. Da vidimo ko je gazda od danas. |